Ivan Lovrenović

Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH)

Izuzetno teška situacija s kojom se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) suočava već desetljećima, proteklih se mjeseci dodatno pogoršala i to do te mjere da je u pitanje dovedena ne samo njena osnovna funkcionalnost, nego joj čak prijeti i zatvaranje.

Znanstvene biblioteke na njemačkom govornom području s fokusom na istočnu Europu, kao i njihovo najvažnije radno tijelo ABDOS, zbog toga su duboko zabrinuti. Zatvaranje NUBBiH ne bi bilo katastrofa samo za bosanskohercegovačku knjižnu i bibliotekarsku kulturu te težak udarac u borbi za cjelovitost države Bosne i Hercegovine, već bi imalo i dalekosežne posljedice po bibliotekarsku djelatnost i izučavanje jugoistočne Europe na njemačkom govornom prostoru.

NUBBiH, osnovana 1945. godine, jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u zemlji. Tragičnu slavu stekla je u prvim mjesecima rata u Bosni i Hercegovini, kada je s položaja vojske bosanskih Srba bila ciljano granatirana i zapaljena pri čemu je izgorjelo između 80 i 90 posto tadašnjeg fonda od 2,5 miliona bibliotečnih jedinica. Po završetku rata 1995. godine nastavila je, kao i svih sedam kulturnih institucija od državnog značaja, svoju zadaću obavljati kao i dotad, premda joj pravni status i način financiranja nisu bili nikada do kraja jasno definirani i razjašnjeni. Za NUBBiH tako nije nadležno nijedno ministarstvo, nije uključena u državni budžet, nego se uglavnom financira putem projekata. Na njih je, kako bi namakla potrebna sredstva, biblioteka prisiljena svake godine iznova aplicirati, uvijek s neizvjesnošću da joj ta sredstva moguće i ne budu odobrena, što često i bude slučaj. Rješenje i izlaz iz ovakve, po jednu temeljnu instituciju za njegovanje kulturne baštine, posve neodržive situacije, godinama se zanemaruje pa čak i blokira od strane političara i drugih odgovornih aktera u Bosni i Hercegovini.

Zadaci NUBBiH isti su kao i kod svih drugih europskih nacionalnih biblioteka: ona je univerzalna biblioteka koja, između ostalog, prikuplja cjelokupnu pisanu građu objavljenu na teritoriju Bosne i Hercegovine, objavljuje nacionalnu bibliografiju, vodi nacionalne centre za dodjelu ISBN i ISSN brojeva, služi kao matična biblioteka za većinu znanstvenih biblioteka u zemlji te je centar za stručnu obuku bibliotekara. Međutim, zbog nestabilnog financiranja kojemu u pozadini stoje međuentitetske kulturno-političke trzavice, nijedan od ovih zadataka nije u mogućnosti obavljati na primjeren način, a nerijetko se događa da novca nedostaje čak i za plaće uposlenima. Njih je trenutno tek 36, dok ih je prije rata bilo oko 120. Povrh toga biblioteka je već decenijama provizorno smještena u bivšoj kasarni čiji prostori, a posebno depoi, ni na koji način nisu prikladni za arhiviranje građe. Zahtjev za povratak u reprezentativnu zgradu Vijećnice, u kojoj je NUBBiH boravila od 1951. do 1992. godine, grad Sarajevo do danas odbija.

Dramatična situacija Nacionalne biblioteke još više se zaoštrila već 2024. godine, kada su zaposlenici bili primorani biblioteku na šest tjedana zatvoriti za javnost. Podršku u tom periodu NUBBiH imala je na raznim stranama, a posebno od izdavača, koji također trpe veliku štetu zbog odnosa države prema biblioteci. Krajem iste godine intervenirao je i visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt. No jednako dramatično otpočela je i 2026. godina: državni nivo, koji je kao njezin osnivač dužan voditi računa o nesmetanom funkcioniranju biblioteke i dalje okreće glavu od ove institucije i NUBBiH u godinu je ušla bez ikakvog budžeta, njezini zaposlenici za svoj rad ponovno ne primaju redovno plaću, a financiranje za 2026. godinu i dalje ostaje neizvjesno.

Takva situacija ne tiče se samo Bosne i Hercegovine, nego i međunarodne znanstvene zajednice. Budući da je ova balkanska zemlja historijski i društveno usko povezana i s cjelokupnim prostorom nekadašnjeg Osmanskog Carstva i isto tako s njemačkim govornim područjem, istraživanja o jugoistočnoj Europi na univerzitetima njemačkog govornog prostora uživaju visok ugled i izazivaju sve veće zanimanje – između ostalog i stoga što je nemali broj studenata i istraživača s jugoistočnom Europom i rodbinski vezan. U trenutnim okolnostima snabdijevanje znanstvene zajednice relevantnim informacijama osjetno je otežano: nabava literature iz Bosne i Hercegovine za biblioteke na njemačkom govornom području je ograničena. Zatvaranje NUBBiH, zajedno s njenim centrima za ISBN i ISSN, dovelo bi do toga da se značajna temeljna istraživanja o bosanskoj historiji – bilo o osmanskom i austrougarskom razdoblju, o ustaškom režimu tijekom Drugog svjetskog rata, o jugoslovenskom socijalizmu ili o ratu u Bosni i Hercegovini – više ne bi mogla objavljivati.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 1992. godine postala je tragičan simbol ratnog zločina i sistematskog uništavanja kulturnog naslijeđa. Danas, više nego ijedna druga institucija u zemlji, predstavlja najočitiji dokaz da je kulturu nužno štititi i političkim sredstvima. Svojim radom NUBBiH ne podržava samo znanost, već u presudnoj mjeri i civilno društvo. Ona jamči provjerene informacije i potiče demokratski vođen dijalog među različitim narodima, zasnovan na međusobnom uvažavanju – dijalog koji je napokon preduvjet i za uspješne pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. ABDOS apelira na sve donosioce odluka, a posebno na bosanske političare i visokog predstavnika Christiana Schmidta, da što je moguće hitnije riješe pravni status i pitanje financiranja biblioteke, te na taj način osiguraju opstanak ove ugledne institucije.

Upravni odbor ABDOS e.V., februar 2026.