LEKSIKON LUTAJUĆIH IDEJA NA SLAVENSKOM BALKANU
Za oktobarskoga boravka u Krakovu na Slavističkom institutu Jagielonskoga sveučilišta dobio sam uvid u vrlo zanimljive autorske i timske projekte koji se živo tiču naših kultura i zemalja. Jedan od njih je desetosveščani "Leksikon lutajućih (bukvalno: nomadskih) ideja na slavenskom Balkanu XVIII–XXI st." ("Leksykon Idei Wędrownych na Słowiańskich Bałkanach XVIII–XXI wiek") u izdanju Slavističkog instituta Poljske akademije znanosti u Varšavi god. 2018-2020. Imao sam privilegij da detaljno objašnjenje projekta dobijem iz prve ruke, od ljubazne profesorice dr. Dorote Gil. A sve to uz neko preukusno krakovsko pecivo i pravu „tursku“ kafu, kojom je gospođa Gil u svojoj radnoj sobi toga jutra počastila dr. Dominiku Kaniecku, voditeljicu moga krakovskog programa, i mene. Dr. Dorota Gil član je tima i jedna od autorica u projektu "Leksikona". Internetski link, s kojega je lako u pdf formatu podignuti sve sveske, čekao me je u inboxu - po dogovoru s gospođom Gil - odmah po povratku u Sarajevo.
LEKSIKON..., prvi svezak: prosvjetiteljstvo, religija, racionalizam
Nisam siguran koliko se na našim stranama uopće zna za ovo kapitalno djelo. Ovo je osnovna informacija o njemu:
„Lutajuće ideje na slavenskom Balkanu je serija posvećena intelektualnoj povijesti regije u kojoj se relativna jezična i teritorijalna bliskost lokalnih kultura spaja s njihovom znatnom raznolikošću u civilizacijskom, povijesnom i kulturnom, konfesionalnom i društvenom smislu – što ovo relativno malo područje čini zanimljivim objektom istraživanja. Ovaj inovativni izdavački projekt sadržava radove koji regiju prikazuju ne samo, i ne pretežno, kroz prizmu geopolitičkih kategorija kojima se ona obično opisuje, već prije svega iz perspektive formiranja lokalnih suvremenih društvenih imaginarija.
Formalno, ovo je leksikon, čiji glavni dio čine natuknice-članci o povijesti 27 odabranih ideja koje su anticipirale i oblikovale procese modernizacije na ovim prostorima: agrarizam, anarhizam, evolucija, humanizam, povijest, kapitalizam, klerikalizacija, konfesije, konzervativizam, obrazovanje, kultura, liberalizam, nacija, modernitet, domovina, školstvo, prosvjetiteljstvo, politika, napredak, racionalizam, reformacija, religija, revolucija, sekularizacija, socijalizam, tradicija i univerzalizam. Njihova semantika, promjenjiva u skladu s lokalnim prilikama, istraživana je zasebno za svaku od sedam današnjih južnoslavenskih država: Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i Sloveniju.
Svezak 1: Prosvjetiteljstvo, religija, racionalizam; Svezak 2: Povijest, evolucija, revolucija; Svezak 3: Konzervatizam, liberalizam, nacija; Svezak 4: Modernizam, sekularizacija, progres; Svezak 5: Kultura, školstvo, humanizam; Svezak 6: Edukacija, tradicija, univerzalizam; Svezak 7: Klerikalizacija, konfesije, reformacija; Svezak 8: Kapitalizam, domovina, politika; Svezak 9: Agrarizam, anarhizam, socijalizam; Svezak 10: Podređene natuknice
Deseti svezak razlikuje se od devet prethodnih po karakteru i funkciji studija nazvanih ᾿podređene natuknice'. One dopunjuju ᾿primarne natuknice᾿ u svescima od 1 do 9 prikazom i analizom događaja i tendencija koje su smatrane vrijednim istraživanja zbog višesmjerne i viševrijedne funkcionalizacije unutar kolektivnih slika, ali koje se – zbog prostornih ograničenja – nisu uklapale u glavne tekstove. Naslovne riječi devedeset dviju proizvoljno odabranih podređenih natuknica pripadaju heterogenom redu zdravorazumskog mišljenja karakterističnom za proučavane kulture slavenskog juga; one su sui generis ᾿mjesta sjećanja᾿, pohranjena u lapidariju kulturne svijesti. Raznolikost diskursa i načina govora o svijetu okupljenih u knjizi ilustrira kontingenciju povezanu s proizvodnjom lokalnih ideja o takozvanim kulturnim univerzalijama modernosti.“ (I. Lovrenović)